Finansijska tržišta pomno prate i osluškuju dešavanja u politici od kojih će u najvećoj mjeri zavisiti ekonomska kretanja u ovoj godini.
Ukoliko se trend zaoštravanja odnosa velikih svjetskih sila nastavi, privreda će nastaviti da tone, a Republika Srpska, kao uvozno orijentisana sa pozicijom da na ino-tržište plasira mahom poluproizvode, može se naći u mnogo većim problemima nego danas. Mišljenje je to domaćih ekonomista koji su iznijeli očekivanja za godinu u koju smo tek zakoračili.
- Moramo posmatrati faktore na unutrašnjem i vanjskom planu, s tim da po pitanju spoljnih faktora možemo očekivati nered i negativne signale. Veliko je pitanje da li Evropa ekonomski uopšte postoji kao jedinstvena cjelina. Smatram da ćemo u narednom periodu biti svjedoci dalje „balkanizacije“ ekonomskog prostora Evrope. Taj pojam označava kada u jednoj cjelini postane više međusobno suprotstavljenih dijelova. Evropa se suočava sa restrukturiranjem postojećeg ekonomskog modela koji je zasnovan na jeftinom energentu izvoznog tržišta Kine i jeftinog rada istočne Evrope. Taj model je na izdisaju - priča ekonomista Saša Stevanović.
Kada je riječ o domaćoj ekonomiji, Stevanović za „Glas“ kaže da mnogo toga zavisi od dogovora o platama.
- Ono što nam nedostaje za ozbiljniju procjenu za ovu godinu je konačna odluka o nivou plata, jer od plata zavisi privatna potrošnja, a od privatne potrošnje nivo investicija. Ako dogovor o plati bude takav da se planira rast ukupnog fonda plata za oko 700 miliona KM, tada uz postojeći ekonomski model u 2025. godini možemo očekivati nivo ekonomije od 20 do 20,5 milijardi KM, rebalans budžeta na više, veće penzije, veće profite i efikasniji ekonomski model - ocijenio je Stevanović.
Krhke privrede, kakva je domaća, bilo kakav dašak može da ugrozi pa i nepovoljan dogovor o platama, smatra ekonomista Aleksandar Ljuboja navodeći da će ekonomska kretanja odrediti globalna dešavanja.
Prema njegovim riječima, veliko zaoštravanje u međusobnim odnosima između SAD i Rusije po pitanju energetike nepovoljno će se odraziti na evropski kontinent i već je vidljivo u rastu cijena tečnih goriva.- Vlada velika neizvjesnost šta će uraditi nova američka administracija kada je u pitanju stabilizacija geopolitičkih dešavanja, kakav će biti njihov odgovor. Ukoliko se sadašnji trend nastavi ekonomija će i dalje biti u opadanju, a time i tražnja za robom i proizvodnja. Mi kao uvozno orijentisana zemlja sa pozicijom da izvozimo poluproizvode, uglavnom na evropski kontinent, možemo se naći u mnogo većim problemima nego danas. Pitanje je kako će Srpska i BiH reagovati na poskupljenje energenata i ove nelogične i ekonomski neopravdane sankcije najvećem proizvođaču energenata na evropskom i azijskom tlu - kazao je Ljuboja za „Glas“ .
On smatra da ekonomskog napretka neće biti, odnosno većeg rasta industrijske proizvodnje i bruto nacionalnih proizvoda u Evropi.
- Pad referentne kamatne stope lani nije donio ništa i ništa neće donijeti ni ove, jer je sve pitanje geostrateških i geopolitičkih odnosa. Finansijska tržišta, kretanja cijena kapitala nisu relevantni jer se manipuliše robom, a oni koji to rade imaju kapital - pojasnio je Ljuboja.
Kada je riječ o inflaciji, Ljuboja kaže da će stvari biti poznate tek onda kada se vidi kakve će biti cijene energenata i kolika će biti mogućnost manipulacije multinacionalnih kompanija s robom poput hrane.
- Trendovi se munjevito mijenjaju. Nema više jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje analize, sada su 15-dnevni, jednomjesečni i tromjesečni trendovi koji se mijenjaju u zavisnosti do geopolitičkih odnosa, nikako ekonomskih.
Ukoliko ne bude nikakvih promjena na tom polju, možemo očekivati izuzetno tešku godinu, možda i najtežu u posljednjih 50 godina kada je riječ o ekonomiji - kategoričan je Ljuboja.
Izvor konkurentnosti
Saša Stevanović kaže da je pozitivno što je budžet Srpske usvojen na vrijeme, a fiskalna pozicija je povoljna.
- Nizak dug, nizak deficit. To je izvor buduće naše konkurentnosti.
Ono što su uspjeli naši prerađivači 2024. godine je za svaku pohvalu.
Možda nisu ni svjesni da bez značajnijeg fiskalnog impulsa se takmiče sa
onima koji taj impuls imaju - rekao je Stevanović.